Šum utječe na sve elemente komunikacijskog modela i predstavlja najveći problem u prijenosu podataka preko bakrenih parica. Pod pojmom šum podrazumijevamo pojavu spontanih fluktuacija u signalu uzrokovanih preslušavanjem, interferencijom, distorzijom signala ili termičkim smetnjama, odnosno, šum predstavlja sve ono što ometa ili sprječava prijenos informacija. U najopćenitijem slučaju šum se može podijeliti na onaj koji nastaje unutar kanala i na vanjski šum. Vanjski šumovi su uzrokovani vanjskim utjecajima na kanal, kao što su bliski izvori statičkog elektriciteta, atmosferske pojave, sunčeve erupcije, različite eletrostatske smetnje, smetnje od električnih instalacija i bliskih uređaja itd. Šum se najčešće manifestira gubljenjem dijela informacija tijekom prijenosa ili njezinim iskrivljavanjem (mjenjanjem smisla). Štetni utjecaj šuma smanjujemo kodiranjem kanala.

Gušenje signala predstavlja pad snage signala tijekom njegove propagacije po prijenosnoj liniji. Posljedica je prijenosne funkcije petlje, a stvara velike varijacije u iznosima signala po frekvencijskim nivoima čime znatno otežava prijenos digitanih signala. Da bi se izbjeglo gušenje rabe se pojačala signala tijekom linije. Gušenje je posljedica skin efekta u vodiču, kad se povećanjem frekvencije smanjuje presjek vodiča čime raste otpor i gušenje, a povećanjem frekvencije rastu i gubici u izolaciji vodiča. Izobličenja radi gušenja su uzrokovana nelinearnošću frekvencijske karakteristike voda. Pri tome je važno da su signali viših frekvencija prigušeni više od onih nižih frekvencija. S obzirom da se signal prenosi u širokom frekvencijskom spektru, njegov se oblik mijenja. Gušenje raste proporcionalno korijenu frekvencije signala (četiri puta veća frekvencija udvostručuje gušenje) i duljini prijenosne linije. Gušenje samo je dovoljno da parica bude neuporabljiva za DSL mrežu.

Preslušavanje je uglavnom posljedica elektromagnetskog zračenja samih parica i međusobne kapacitivnosti voda, a predstavlja miješanje signala između susjednih prijenosnih kanala. Ukoliko parice nisu zasebno oklopljene uvijek postoji neko preslušavanje (parice su tipično neoklopljene, 10Base-T tipa). Tipično presušavanje predstavljaju NEXT (Near-End-Crosstalk) i FEXT (Far-End-Crosstalk). Posebna vrsta preslušavanja su intermodulacijske smetnje. Next predstavlja poslani signal koji se propagira u prijemnik preko kapacitivnosti i induktivnosti voda, a raste s frekvencijom. Utjecaj preslušavanja na signal u odnosu na šum u kanalu nije velik. Radi ovih i ostalih vanjsih smetnji ADSL podkanali su spektralno oblikovani.

Odjek je pojava vraćanja poslanog signala s drugog kraja voda smanjene snage i s malim kašnjenjem na linijama s dvosmjernom komunikacijom. Odjek uzrokuje znatne probleme u prijemniku radi neispravnog tumačenja signala. Posljedica je nebalasiranih vodova. Poništavanje odjeka se radi posebnim uređajima, tzv. potiskivačima odjeka (Echo Supressors) i poništivačima odjeka (Echo Cancellers), koji smanjuju refleksiju analognog signala i onemogućuju dvosmjernu komunikaciju jer dozvoljavaju propagaciju signala samo u jednom smeru kako bi se poništila povratna veza. To rade dovoljno brzo tako da imamo prividnu dvosmjernu vezu. Poništivači odjeka omogućuju dvosmjernu komunikaciju, kao što je implementirano u modemima po V.34 preporuci dok xDSL mreža ne zavisi o poništavanju odjeka na ovaj način.

Intersimbolna interferencija je miješanje susjednih signala kod brzih mreža radi sporog silaznog brida signala, a rezultat je amplitudno-faznih izobličenja u kanalu. Očituje se kao povećanje šuma u kanalu. Svaki simbol ima brzi uzlazni i spori silazni brid (tzv.rep), pa radi sporog smanjivanja amplitude signala može doći do preklapanja sljedećeg simbola s repom prethodnog. Porastom brzine prijenosa intersimbolna interferencija vrlo brzo raste i uzrokuje porast pogrešaka u prijemniku radi mješanja simbola, a time i retransmisiju poruke i usporenje mreže. Interferencija se izbjegava uporabom uređaja za evalizaciju signala, odnosno analognog filtera s dvije Schottkyjeve diode, koje režu rep svakog simbola, ili linijskim kodiranjem primjenom Nyquistovih i korelacijskih fltera. Za velike brzine signalizacije treba raditi adaptivnu evalizaciju.

Zahvaljujemo g. Antunu Matejčiću na ustupljenim materijalima iz diplomskog rada "Tehničko-ekonomska analiza uvođenja pristupnih mreža temeljinih na ADSL tehnologiji".