Standardizirana ADSL tehnologija rabi diskretnu višetonsku tehniku (DMT) linijskog kodiranja, koja frekvencijski opseg dijeli u više podkanala. Ovi podkanali se posebno moduliraju, a rabe se za dvosmjerni prijenos podataka. Područje od 0 do 4 kHz i 300Hz do 3,4 kHz se rabi za prijenos analognog telefonskog signala pri čemu se na strani korisnika i u centrali razdjelnicima odvajaju analogni telefonski od ostalih signala. Uporabom ADSL tehnologije postiže se prema korisniku brzina od 128/kbit/s do 9 Mbit/s kroz frekvencijsko područje iznad 240 MkHz, dok je brzina prijenosa od korisnika prema mreži između 16kbit/s i 1,5 Mbit/s kroz frekvencijsko porukčje između 25 i 200 kHz. Paralelno podatkovnim linijama postoji i PODS linija u području do 4 kHz, koja ostaje u funkciji čak i kad dođe do prekida ADSL linije. Vrste DSL tehnologije:

• HDSL (High Bitrate DSL)
• VDSL (Very High Bitrate DSL)
• SDSL (Symmetric DSL)
• RADSL (Rate Adaptive DSL)
• ADSL (Asymmetric DSL)

HDSL (High Bitrate DSL)- vrsta DSL-a koja omogućuje simetrično slanje brzine do 1.544 Mbps preko dvije bakrene parice, doseg je 3600 m.

VDSL (Very High Bitrate DSL)- oblik DSL-a u razvoju koji može pružiti brzine prijenosa od 18 do 52 Mbps za skidanje i od 1.5 do 2.3 Mbps za slanje podataka preko jedne bakrene parice, doseg je 1350 m.

SDSL (Symmetric DSL)- oblik DSL-a koji prenosi podatke u oba smjera simetričnim brzinama do 2.3 Mbps preko jedne bakrene parice, doseg je 7000 m.

RADSL (Rate-adaptive)- automatsko podešavanje brzine ovisno o kvaliteti i duljini parice.

ADSL Asimetrična DSL tehnologija (ukratko):
Najpopularnija DSL tehnologija
Radi na jednoj parici (dva vodiča)
Duljina bakrene parice je 6 km
Moguć prijenos telefonskog signala
Brzine prijenosa podataka:

• do 6 Mbps prema korisniku (downstream)
• do 640 kbps od korisnika (upstream)

Karakteristike kanala (ulaz i izlaz)

ADSL tehnologija se temelji na bakrenoj parici POTS mreže, a asimetričan prijenos se rabi preslušavanjem odjeka u kabelima. S obzirom da POTS kabeli sadrže po pedeset parica jasno je da je njihov međusobni utjecaj (kapacitivnost i sl.) toliki da bi onemogućili propagaciju signala. Zato asimetrični prijenos dijeli podatke u dva kanala, odlazni (sporiji) i dolazni (brži), koji se ne moduliraju isto.

Da ne bi dolazilo do interferencije između dva pojasa na oba kraja telefonske linije ugrađuju se razdjelnici (splitters).

Za stvaranje podkanala ADSL modemi rabe FDM modulaciju i poništavanje odjeka EC (Echo Cancellation). FDM dijeli kanal na odlazni i dolazni, koji se djeli na niz brzih i sporih podkanala. Sporim podkanalima se prenosi odlazni signal. S druge strane, EC dodjeljuje odlaznu širinu pojasa za prekrivanje dolaznog signala, a odvaja ih pomoću odvajanja odjeka, čime vrlo učinkovito rabi širinu frekvencijskog pojasa, ali je složeniji i skuplji. Dolazni i odlazni signali se mogu preklapati ako se rabi poništavanje odjeka. Osnova ADSL-a, brzi i spori kanal, se rabi za smanjivanje pogrešaka. Tijek podataka u sporom kanalu prije korekcije pogreške prolazi kroz sklop za preplitanje (interleaving) čime se smanjuju pogreške uslijed dodatnog kašnjenja i međusobnog preklapanja bitova. Brzi kanal nema potreba za preplitanjem jer je potreba za korekcijom pogreške radi kašnjenja jako mala.

Zahvaljujemo g. Antunu Matejčiću na ustupljenim materijalima iz diplomskog rada "Tehničko-ekonomska analiza uvođenja pristupnih mreža temeljinih na ADSL tehnologiji".